Duh vremena: Rađanje muzike iz grčke tragedije (1)

24.jul 2024. Milan Milošević

San o slobodi Mikisa Teodorakisa

Kao umetnik i borac, akter i žrtva, ostavio je pečat u grčkoj kulturnoj i nacionalnoj samospoznaji nakon balkanskih ratova, Velikog rata, katastrofe 1922. u Maloj Aziji, diktature Metaksasa 1936, Drugog svetskog rata (1941–44), Građanskog rata (1946–1949) i vojnog režima 1970-ih. Uvažavan je kao ikona internacionalističke levičarske poetike slobode i priznao je da je došao kraj utopije za koju se kao komunista borio celog života. Kao umetnik, u svojevrsnoj Odiseji, sakupljao je i objedinjavao rasute elemente helenizma od antike, preko Vizantije do savremenih pesnika i opore narodne umetnosti. Njega i njegovu epohu nadživelo je više od 1000 dela – od muzike sfera i opere Antigona, preko Pesme mrtvog brata do sirtakija Grka Zorbe

Intervju

23.januar 2024. Žarka Radoja

Zaostavština PiS-a u Poljskoj: U pravnom limbu

Bivše konzervativne vlasti su Poljskoj ostavile partijsko pravosuđe i medije, kaže u razgovoru za „Vreme“ Mihal Šuldržinski, glavni i odgovorni urednik portala poljskog dnevnog lista „Žečpospolita"

Pregled nedelje

22.decembar 2023. Filip Švarm

Izbori bez kraja: Kradljivci glasova i njihovi vlasnici

Da li će opozicija odbiti mandate i time staviti do znanja da ne pristaje na izbornu krađu ukoliko svi njeni protesti i žalbe ostanu jalovi? Reč je o poslednjoj i očajničkoj meri, poput štrajka glađu. Zbog toga mora da zna šta radi

Kultura sećanja – Vek Marije Kalas

01.novembar 2023. Milan Milošević

Patnja primadone koja je izgubila glas

Ponovo se oživljava priča o životu Marije Kalas, nevoljene ćerke grčkih imigranata iz Njujorka, koja je karijeru počela pod okupacijom u Atini, postala primadona u La Skali, Kovent Gardenu i Metropoliten operi, čašćena epitetom La Divina – Božanstvena. Bila je kapriciozna i žudela je za ljubavlju; bila je ozloglašena zbog nesrećne romanse sa Aristotelom Onazisom, bogatim i neukim brodovlasnikom. Taj će odnos isisati iz nje volju za životom; njen unikatni sopran – koji je uneo dramu u italijanski belkanto – počeće da bledi. Umrla je u Parizu, sama, a njenu su urnu ukrali, pa našli na ivici groblja Perlašez, a pepeo rasuli po Egejskom moru

Staro sajmište – Zakon o Memorijalnom centru

24.februar 2021. Ivan Ivanji

Mesto ukopanih strasti

Zlo ne treba ostaviti ukopano pod peskom, njegovo zlokobno dejstvo nestaće tek kada se iznese na svetlost dana. To omogućava odavno izglasan Zakon o Memorijalnom centru "Staro sajmište" – samo još da počne da se primenjuje

Intervju – Vitene Mušik

04.novembar 2020. Jelena Jorgačević

Kada otpor znači – preživeti

"Knjiga Litvanci kraj Laptevskog mora može da se čita i kao egzistencijalna književnost, šta sve znači biti čovek. Miloš Kundera, kada piše o totalitarnim sistemima, kaže kako su svaki nehuman sistem stvorili ljudi i koliko su oni neljud(s)ki toliko je i sistem neljudski. Otud, može se čitati i kao svedočanstvo o tome šta sve ljudi mogu da učine jedni drugima. Ujedno, ona je i književno ispisivanje traume, iz ugla deteta koje gubi svoje detinjstvo i odrasta, ali i zastrašujuće istorijsko svedočanstvo o Staljinovom sistemu"

Muzej

25.oktobar 2017. Slađana Dimitrijević i Jovana Pešić

Meta Franca Jozefa i Huga Vajferta

Dragocena kolekcija Pančevačkog muzeja je u opasnosti zbog vlage, a na projekat sanacije čeka se već dve godine

Fest 2013

20.februar 2013. R. V

Predlozi za gledanje

Filmom Ljubav Mihaela Hanekea 22. februara otpočinje 41. Fest. Do kraja festivala, 3. marta, koji će zatvoriti domaći film Falsifikator Gorana Markovića, gledaoci će biti u prilici da vide čak 75 premijernih ostvarenja raspoređenih u osam programskih celina. Kao i svake godine, i ovoga puta "Vreme" donosi izbor filmova sa Festa koje ne bi trebali da propustite

Azerbejdžan

18.april 2012. Momir Turudić

Pesma Evroazije

Ko je domaćin Pesme Evrovizije? Šta se krije iza raskošnih građevinskih poduhvata? Koliko dobrog imidža može da se kupi novcem i koliko je Azerbejdžan prisutan u Srbiji, a Srbija u Azerbejdžanu